ZAGREB – Ustavni sud Hrvatske je u oktobru održao prvu sjednicu na temu ocjene ustavnosti zakona koji ženama dozvoljava pobačaj, a konačna odluka, 25 godina od kada je toj pravosudnoj instituciji upućen prvi zahtjev za donošenje ocjene o tom pitanju, može se očekivati do ljeta naredne godine.
Sud se godinama nije oglašavao po tom pitanju zbog velikih ideoloških sukoba, iako je doktorka i katolički aktivistka Ružica Ćavar još davne 1991. uputila prvi zahtjev za ocjenu ustavnosti
U međuvremenu, sud je sakupljao stavove i mišljanja stručnjaka, a nema ni jasno određene rokove za izjašnjavanje.
Hrvatska je najmlađa članica EU, a u većini država Evropske unije abortus je dozvoljen i prepušten odluci žene – osim u Irskoj i na Malti, gdje je strogo zabranjen. U Poljskoj i na Kipru je dozvoljen samo ako je ugrožen život majke ili ako je trudnoća posledica silovanja ili deformacije ploda.
U Hrvatskoj je na snazi Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, ali se, smatra se, ipak ne sprovodi tako slobodno. Pobačaji se i dalje rade ilegalno ili se prijavljuju kao spontani, pa je upozorenje zvaničnom Zagrebu došlo čak iz UN.
Nema ni nagovještaja kako bi se mogla završiti ova višegodišnja tema koja okupira hrvatsku javnost i koja je postala aktuelna i za novu vladu premijera Andreja Plenkovića.
Neposredno nakon verifikacije njegovog mandata u Saboru, Plenković je novinarima rekao da HDZ nije za generalnu zabranu pobačaja, već žele da se edukacija i sve druge mjere dignu na nivo kako bi takvih intervencija bilo što manje, odnosno kako bi se abortus izbjegao kad god je to moguće.
Ministar spoljnih i evropskih poslova Davor Ivo Štir kaže da u fokusu nove vlade nije rasprava o promjeni zakona o pravu na pobačaj. Rekao je da je to sada u nadležnosti Ustavnog suda, te da on lično ne bi digao ruku za takve zakone, ali je za edukaciju i promociju zaštite od začeća.
Hrvatska javnost je, međutim, žestoko podijeljenja po tom pitanju. I dok jedni smatraju da pobačaj mora biti legalan, dostupan i siguran, te da žena ima pravo da donosi odluke o sopstvenom tijelu, drugi su, pak, izričito za zabranu pobačaja, uz obrazloženje da svako ima pravo na život.
To samo po sebi i ne bi bilo čudno da Hrvatska nije katolička zemlja, u kojoj Crkva pobačaj najstrože osuđuje.
Otuda je širom Hrvatske početkom oktobra pokrenuta akcija tzv. molitelja, koji se već nedjeljama neumorno mole protiv abortusa, a istovremeno se povremeo održavaju i protesti aktivista Radničke fronte, koji o tome imaju drugačije mišljenje.
Pored dvije zagrebačke bolnice, molitelji su svoje molitve organizovali ispred još dvadest i dvije bolnice širom zemlje, s ciljem da na taj način utiču i na donošenje ocjene ustavnosti pomenutog zakona. Akcija je nazvana „40 dana za život”, a njeni aktivisti tvrde da je pobačaj veći problem od ratova u svijetu.
Oni, takođe, tvrde da nisu politička inicijativa, ali ne isključuju mogućnost političke borbe i pokretanje referenduma za zabranu pobačaja.
Aktivisti Radničke fronte, koji se zalažu za pravo žena da same odlučuju o pobačaju, okupili su se juče u podne ispred KBC Sestara milosrdnica u Zagreb, a njihov predstavnik David Bilić objasnio je da je riječ o njihovoj borbi protiv najcrnjeg mraka koji ženama brani da odlučuju o svom tijelu.
Uoči protesta, saborski zastupnik Željko Glasnović je na svom fejsbuk profilu pozvao Hrvate da zaštite molitelje „od crvenih bandita”, ali se, kako su konstatovali hrvatski mediji, sam nije pojavio na protestu ispred bolnice. Te proteste po pravilu obezbjeđuje veliki broj pripadnika policije.
Inače, molitvena inicijativa koja traži zabranu pobačaja trajaće ispred hrvatskih bolnica do 6. novembra.
(Tanjug)